Starinske ruže
|
|
Ruže naših djedova i
baka ponovno su u modi. Vodeći europski rasadnici proširuju ponudu starinskih sorti
a sve su popularnije rasadničarske kuće koje su specijalizirane isključivo za starinske
ruže. U Hrvatskoj se također osjeća potražnja za starim sortama što je samo dokaz
da ne zaostajemo za svjetskim trendovima.
|
|
|
|
|
|
|
|
Pojavom
prvih hibridnih čajevki starinske ruže padaju u zaborav te se malo tko njima više
bavio. Savršenstvu modernog spiralnog cvijeta ruže predhodila su stoljeća slučajnih
i ciljanih križanja te splet povijesnih okolnosti. Stvarale su se nove grupe starinskih
rauža i tako sve do početka 20 stoljeća kada je stvorena prva hibridna čajevka.
|
|
|
|
|
|
|
|
U davna vremena u Europi su osim divljih ruža bile poznate starinske ruže pod nazivom
albe, centifolie i galske ruže. To su ruže iz vremena Rimljana i srednjevjekovnih
dvoraca. Unutar tih grupa stvarale su se sorte koje su uglavnom jednom cvale i to
u spektru boja od bijele, roze do purpurne. Slučajnim mutacijama centifolia nastaju
mahovinaste ruže s maljavim i ljepljivim cvjetovima. |
|
|
|
|
|
|
|
Vremenom se iz dalekih krajeva donose nove ruže koje se križaju
s europskim što dovodi do stvaranja novih grupa ruža. Sa bliskog istoka dolaze damaščanske
ruže koje su se koristile za dobivanje parfema. Sa Indijskog oceana dolaze bourbon
ruže s prepoznatljivim kuglastim cvjetovima. No, najveću revoluciju u svijetu ruža
stvara uvođenje kineskih ruža. Iako su kineske ruže oskudni grmovi sa sitnim cvjetovima,
neke njihove osobine mijenjaju izgled kasnije stvaranih ruža u Europi. Današnje moderne
ruže su od kineskih ruža nasljedile spiralnu formu cvijeta, višekratnu cvatnju, nijansiranje
boje cvijeta tijekom cvatnje |
|
|
|
|
|
|
Kineske ruže su poslužile za stvaranje novih grupa ruža kao što su
portland ruže, tea i noisette te na kraju hibrid perpetual koje predstavljaju posljednji
korak do stvaranja hibridnih čajevki. Može se reći da su današnje moderne ruže rezultat
ljudske težnje savršenstvu a logična su posljedica otkrivanja novih svjetova.
Osim u izgledu ružina grma i cvjeta, ruže su se razvijale i u spektru boja cvjetova.
Teško je povjerovati činjenici da pred 200 godina u Europi nisu postojale žute ruže.
Žuta boja dolazi od divljih žutih ruža koje su donešene iz Afganistana i jugozapadne
Azije. Nekada nije postojala ni čista svjetlocrvena (skarletna) boja ruža. U dobivanju
ove boje opet su veliku odigrale kineske ruže. |
|
|
Današnja znanost genetskim inženjeringom otvara nova poglavlja u razvoju
ruža.
U Australiji je nedavno iz biljke Delphinum (kokotić), koji ima tamnoplavi cvijet,
izoliran gen za tamnoplavu boju i prebačen
u ružu te je dobivena tamnoplava ruža što za ružu kao biljnu vrstu nije prirodno jer
nema pigment za tamnoplavu boju. Slijedeći korak je najvjerojatnije i stvaranje crnih
ruža. |
|
|
|
|
|
|
|
|