|
Ruže
stablašice
|
|
Uzadnjih
nekoliko godina veliki su hit u Hrvatskoj i jednostavno ih nema dovoljno na tržištu.
Razlog tome svakako njihova ljepota i atraktivnost. U vrtu dolaze do izražaja bilo
da ih sadimo pojedinačno, u nizu ili u kombinacijama s drugim cvijećem i ukrasnim
biljem.
|
|
~ |
|
Proizvodnja ruže stablašice
|
Proizvodnja
prvoklasne sadnice ruže stablašice traje tri godine. Zbog toga imaju i relativno visoku
cijenu. Bilo koja sorta iz bilo koje grupe ruža može se cijepiti na određenu visinu
i formirati kao ruža stablašica. Trenutno su vrlo popularne pendula ruže stablašice
kod kojih se koriste sorte iz grupe pokrivača tla.
|
Ljudi često u svojim vrtovima formiraju stablašicu od penjačice,
no u profesionalnoj proizvodnji sadnica na korijen divlje ruže Rosa canina cijepi
se tzv. međupodloga. |
Za međupodlogu od koje se formira deblo
stablašice koristi se također jedna vrsta izrazito bujne divlje ruže. U svijetu
postoje standardi za visinu debla pa tako postoje stablašice visine debla 60, 90,
i 140 cm. U praksi nije toliko važna visina debla u centimentar već pravilan
odabir e koja bi se najbolje uklopila u okolinu . |
|
|
|
Sadnja ruže stablašice
|
Nakon nabavke sadnicu treba u najkraćem roku posaditi kako ne bi došlo
do dehidracije. Sadnice ruža su posebno osjetljive na gubitak vlage i kod neadekvatnog
čuvanja i skladištenja može doći do dehidriranja i sušenja. Većina sadnica
ukrasnog bilja pa i voćnih sadnica nije tako osjetljiva na dehidriranje kao što je
to slučaj kod sadnica ruža pa tako i ruža stablašica.
|
|
Sadnice ruža stablašice ne sadimo preduboko; cijepljeno mjesto mora
biti u razini zemlje. Kod sadnica klasičnih ruža cijepljeno mjesto mora biti 3-5 cm
ispod razine zemlje. Svi divlji izboji bilo da tjeraju po deblu, bilo iz korijena,
moraju se odstranijvati dok su još mali i to pri osnovi debla odnosno korjenove žile.
|
|
Gnojidba i njega ruža stablašica
|
Najbolja gnojidba kod sadnje je gnojidba zreliom stajskim gnojem ili nekim drugim
organskim gnojivom. Ne pretjerivati sa gnojidbom kako ne bi spalili biljku
Kod sadnje obavezno treba postaviti kolac i to što bliže deblu. Kolac
čuva stablašicu od jačih vjetrova i loma. Puno je ljepše vidjeti stablašicu
učvršćenu bambusovim ili sličnim kolcem nego kad se zabije kolac za rajčicu ili vinograd.
Visina kolca treba biti do cijepljenog mjesta, tj. do krošnje stablašice. |
|
|
|
U vegetaciji oko sadnice treba okopavati i ne smije
se dozvaliti da nam oko debla zaraste trava. Lijepo je vidjeti kad se ispod stablašica
posadi neko niže jednogodišnje cvijeće ili ukrasno bilje. Ukoliko pak na takvo mjesto
posadimo neku bujniju biljku, stablašica ne dolazi do izražaja...
|
|
Zaštita ruža zimi
|
Preko zime stablašice zaštićujemo umatanjem jutom, slamom ili borovim
grančicama. Ukoliko ih zaštićijemo na ovakav način, trebamo paziti da snijeg
ne polomi krošnju. Odabirom sorte tj. grupe ruža od koje je formirana stablašica,
možemo utjecati na uspješno prezimljavanje. Sorte iz grupe grmolikih ruža, penjačica
i pokrivača tla u pravilu su otpornije na zimu od sorti iz grupe hibridnih čajevki
i floribundi. Žute sorte su za razliku od ostalih daleko osjetljivije na smrzavanje. |
xxxx |
Rezidba ruža stablašica
|
Rezidba stablašica obavlja se u proljeće a prilagođava se rezidbi grupe
ruža iz koje je formirana stablašica. Kod starijih stablašica nastojimo najstarije
grane odstranjivati skoro pri osnovi cijepljenog mjesta jer time omogućujemo
stalno pomlađivanje krošnje. |
|
|
|
|
Autor: Ivan Virag
|
|
|
|