MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA
1906

Na temelju članka 19. stavka 7. i članka 21. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, broj 152/08 i 55/12), ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donosi

PRAVILNIK

O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje energetskih pregleda građevina radi utvrđivanja energetskih svojstava i načina gospodarenja energijom u građevinama koje troše energiju i vodu, utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i njihovih isplativosti te provođenje energetskog certificiranja zgrada, a posebno se propisuje:
– zgrade javne namjene,
– obveza provođenja energetskog pregleda,
– godišnja granična vrijednost neposredne potrošnje energije građevine koja služi za 
   određivanje kategorije velikog potrošača energije,
– obveza energetskog certificiranja zgrada i izuzeće od te obveze,
– obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade,
– obveze investitora, vlasnika i korisnika građevine kod provođenja energetskog pregleda
   građevine i energetskog certificiranja zgrade,
– postupak provođenja energetskog pregleda građevine,
– postupak provođenja energetskog certificiranja zgrade,
– način određivanja energetskog razreda zgrade,
– sadržaj i izgled energetskog certifikata zgrade,
– provođenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije,
– registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata
   zgrada,
– nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika.

Pojmovi

Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. alternativni sustavi opskrbe energijom jesu:
– decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore,
– kogeneracija i trigeneracija,
– sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja,
– dizalice topline,
– drugi sustavi s povratom topline;
2. broj stupanj dana grijanja predstavlja zbroj temperaturnih razlika između unutarnje
   projektne temperature i srednje dnevne vanjske temperature za sve dane sezone grijanja;
3. efektivna nazivna snaga je najveća kalorijska vrijednost izražena u kW koju proizvođač navede i za koju potvrđuje da se može isporučiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno održavanje korisne učinkovitosti koju je proizvođač naznačio; 
4. energetski pregled građevine je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima građevine, zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih građevina, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena soba;
5. energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne površine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje;
6. građevni dio zgrade je glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);
7. instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija, kabelskog razvoda i uređaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih površina u naseljima i rasvjetljavanja javnih cesta;
8. izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina;
9. Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada;
10. ministar je ministar nadležan za graditeljstvo;
11. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za graditeljstvo;
12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica;
13. nestambena zgrada gospodarske namjene je zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr.: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);
14. ovlaštena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i  jerila za osobe koje provode energetske preglede građevine i energetsko certificiranje zgrade ima ovlaštenje Ministarstva za provođenje energetskih pregleda građevine i/ili izdavanje energetskog certifikata zgrade;
15. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja i klimatizacije u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada,
16. referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristični za neko geografsko područje;
17. samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan, poslovni prostor i sl. unutar zgrade koji je namijenjen ili preinačen da se može koristiti odvojeno te da ima i odvojeni termotehnički sustav;
18. stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema više od 50 m² neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turističkom području;
19. stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade;
20. termotehnički sustav zgrade je tehnička oprema ugrađena u zgradu (ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu) koja služi za njezino grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople vode; 
21. Zakon je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji;
22. zgrada mješovite namjene je zgrada koja ima više od 10% neto podne površine u drugoj namjeni od osnovne (stambene, nestambene ili ostale namjene) kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m² i zbog čega je moguće zgradu podijeliti na zone koje se mogu posebno certificirati u skladu s temeljnom klasifikacijom zgrada (npr. stambena, uredska i trgovačka namjena u jednoj zgradi);
23. zgrada s više zona je zgrada koja ima više dijelova za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati. Zgrada s više zona jest zgrada:
a. koja se sastoji od dijelova koji čine zaokružene funkcionalne cjeline koje imaju različitu namjenu te imaju mogućnost odvojenih sustava grijanja i hlađenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za više od 4° C, osim ako čine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i sl.),
b. kod koje je 10% i više neto podne površine prostora zgrade u kojem se održava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m²,
c. kod koje dijelovi zgrade koji su zaokružene funkcionalne cjeline imaju različiti termotehnički sustav i/ili bitno različite režime korištenja termotehničkih sustava.

Prilozi Pravilniku

Članak 3.
Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:
– Prilog 1 Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom
   certifikatu;
– Prilog 2 Izgled i sadržaj energetskog certifikata stambenih zgrada;
– Prilog 3 Izgled i sadržaj energetskog certifikata nestambenih zgrada;
– Prilog 4 Izgled i sadržaj energetskog certifikata ostalih nestambenih zgrada u kojima se
   koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja;
– Prilog 5 Referentni klimatski podaci za kontinentalnu Hrvatsku;
– Prilog 6 Referentni klimatski podaci za primorsku Hrvatsku;
– Prilog 7 Prikaz Registra provedenih energetskih pregleda građevina i izdanih energetskih
   certifikata zgrada;
– Prilog 8 Format Prijave o neposrednoj potrošnji energije velikog potrošača ministarstvu
   nadležnom za energetiku.

II. OBVEZA PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE, ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADA I JAVNOG IZLAGANJA ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZA ZGRADE JAVNE NAMJENE

Zgrade javne namjene

Članak 4.
(1) Zgrade javne namjene određene ovim Pravilnikom jesu zgrade javnog sektora i ostale zgrade u kojima se pružaju usluge velikom broju ljudi.
(2) Zgrade javne namjene iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba,
2. zgrade državnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima,
4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,
5. zgrade međunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija,
6. zgrade banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,
7. zgrade trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija, marina, drugih uslužnih i turističkih djelatnosti,
8. zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrade pošta, telekomunikacijskih centara i sl.,
9. zgrade za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, vrtići, jaslice i sl., zgrade za više obrazovanje, istraživački laboratoriji i sl.,
10. zgrade za stanovanje zajednica: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički, dječji i drugi domovi namijenjeni privremenom ili stalnom boravku,
11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,
12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.,
13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno--socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi.

Obveza provođenja energetskog pregleda

Članak 5.
(1) Energetski pregled građevine se obvezno provodi za:
– građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti,
– javnu rasvjetu (koja uključuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja), 
– zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi
   500 m², a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m²,
– postojeće zgrade ili dijelove zgrada koji čine samostalne uporabne cjeline i koje podliježu
   obvezi energetskog certificiranja zgrada,
– sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20
   kW i veće,
– sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju
   toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i veće.
   (2) Veliki potrošač iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka je potrošač iz sektora industrije
   čija ukupna godišnja neposredna potrošnja energije u građevinama koje koristi za
   obavljanje svoje djelatnosti prelazi 10000 MWh.
   (3) Energetski pregled građevine obvezno se provodi jednom u pet (5) godina od dana
   dostave posljednjeg izvješća o energetskom pregledu.  
   (4) Za zgrade koje imaju obvezu provođenja energetskog pregleda prema ovom Pravilniku
   energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka sastavni je dio energetskog
   pregleda zgrade.
   (5) Energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka za ostale zgrade
   provodi se u sklopu redovitog pregleda sustava grijanja, te sustava hlađenja i klimatizacije
   (dalje u tekstu: redoviti pregled).
   (6) Redoviti pregled iz stavka 5. ovoga članka obvezno se provodi jednom u pet godina od
   dana dostave posljednjeg izvješća o redovitom pregledu.
   (7) Redoviti pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage većom od 100 kW
   obvezno se provodi svake dvije godine od dana dostave izvješća o redovitom pregledu, a
   kod plinskih kotlova svake 4 godine.

Ovlaštenje za provođenje energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade

Članak 6.
Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva prema posebnom propisu.
Obveza energetskog certificiranja zgrade

Članak 7.
(1) Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.
(2) Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:

A. stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat,
2. sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat.

B.1. nestambene zgrade:

1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,
2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,
4. hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani),
5. sportske građevine,
6. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),
7. druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za 
    promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske
    zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.),

B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja.

Izuzeće od obveze energetskog certificiranja zgrade

Članak 8.

Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:
1. nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili
    postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje
    imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m²;
2. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;
3. privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije
    gradilišta;
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u
    skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena
    ako nemaju ugrađene zračne zavjese;
5. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;
6. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo
    vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;
7. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju
    bračnom drugu ili članovima uže obitelji;
8. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.

Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade

Članak 9.

(1) Zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m², moraju imati energetski certifikat zgrade izložen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade.
(2) Ukoliko zgrada javne namjene iz stavka 1. ovog članka ima više ulaza, tada se energetski certifikat izlaže na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade.
(3) Energetski certifikat se izrađuje prema Prilogu 3 ovoga Pravilnika, uvećan na format A3, zaštićen od eventualnih oštećenja i pričvršćen na siguran način.
(4) Javno se izlaže prva stranica energetskog certifikata koja sadrži osnovne podatke o zgradi i skalu energetskog razreda, te treća stranica energetskog certifikata koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod postojećih zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada.

Članak 10.

(1) Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata propisanog člankom 9. ovoga Pravilnika odgovoran je vlasnik zgrade.
(2) Korisnik zgrade za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata dužan je omogućiti izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno izlaganje.

III. OBVEZE INVESTITORA, VLASNIKA I KORISNIKA GRAĐEVINE KOD PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE I ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE

Članak 11.

(1) Investitor odnosno vlasnik građevine i investitor odnosno vlasnik zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda građevine i energetsko certificiranje zgrade, kako je to propisano ovim Pravilnikom.
(2) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je poslove provođenja energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade povjeriti za to ovlaštenim osobama.
(3) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, tehničku dokumentaciju građevine i drugu dokumentaciju te ostale uvjete za neometan rad, a osobito:
1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u građevini za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom,
2. tehničku dokumentaciju građevine i tehničku dokumentaciju opreme ugrađene u sustavima koji su predmet pregleda,
3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima,
4. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja u skladu s tehničkim propisima,
5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava,
6. slobodan pristup svim dijelovima građevine ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima,
7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u građevini.
(4) Opskrbljivači energijom i vodom dužni su podatke o opskrbi kojima raspolažu, a koje zatraži vlasnik građevine, bez naknade dostaviti u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(5) Investitor ili vlasnik zgrada javne namjene osim podataka, tehničke dokumentacije građevine i druge dokumentacije te ostalih uvjeta za neometan rad iz stavka 3. ovoga članka dužan je osigurati arhitektonski snimak postojeće zgrade koja podliježe energetskom pregledu i certificiranju s evidentiranom korisnom površinom grijanog i/ili hlađenog dijela zgrade.
(6) Korisnik građevine odnosno zgrade ili njezinog dijela dužan je omogućiti ovlaštenim osobama provođenje energetskog pregleda građevine i/ili energetskog certificiranja zgrade i pristup u sve dijelove građevine.

Članak 12.

(1) Vlasnik zgrade dužan je prilikom prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili davanja u zakup zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina osigurati energetski certifikat te zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu, unajmljivaču ili zakupoprimcu.
(2) Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i njegov je sastavni dio.
(3) Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup ili njihovi dijelovi koji su samostalna uporabna cjelina, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.

Obveze investitora i vlasnika nove zgrade vezano uz energetsko certificiranje zgrade

Članak 13.

(1) Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon.
(2) Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², a koje podliježu obvezi energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, investitor je prije početka uporabe zgrade odnosno puštanja u pogon dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.
(3) Za zgrade koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.
(4) Ako se nova zgrada ili njezin dio koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku građenja, tada je vlasnik (novi investitor) koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio, dužan osigurati energetski certifikat prije početka uporabe odnosno puštanja u pogon te zgrade odnosno njezinog dijela.