|
|
Vjetroelektrane
|
|
|
|
U sklopu projekta obnovljive energije Hrvatska je krenula
u iskorištavanje snage vjetra u svrhu dobivanja električne (zelene) energije. Vjetroelektrane
u području jakog i učestalog vjetra imaju veliku iskoristivost. Ovako dobivena
energija je čista, ne zagađuje okoliš a proizvedena energija distribuira se HEP-u. |
|
|
|
|
|
|
Vjetroelektrane - turbine
|
|
Moderni vjetroturbine su složeni tehnički sustavi koji
prilikom izgradnje i u toku eksploatacije objedinjuju različita znanstvenih područja:
aerodinamika, lagane konstrukcije
- lopatice rotora, dinamika, sveukupni sustav
|
mehanički inženjering postrojenje
strojevi, osovine, mjenjači, ležajevi, kočnice, toranj
elektrotehnika - generator, pretvarač frekvencije,
priključak električnih vodova
elektronika, instrumentacija, automatika, računalna znanost
- osigurani sistem kontrole, daljinski nadzor, senzori.
graditeljstvo - inžinjerstvo konstrukcije - temeljenje, prilazni
putevi
meteorologija |
|
|
|
|
Koja je optimalna visina tornja ovisi o lokaciji i cijeni.
Najčešće se grade čelični i betonski stupoiv a rijeđe rešetkaste kčelične konstrukcije.
Čelični tornjevi se obično sastoje od dva do četiri segmenta.
Betonski stupovi izvode se u kliznoj oplati na gradilištu a zavisno od mogućnosti
transporta ugrađuju se na licu mjesta, zavisno i od visine i godišnjeg doba i
klimatskih zona.
Prednapregnuti betonski stupovi se prednaprežu na gradilištu. Pojedini elementi
stupa slažu prema tehn. dokumentaciji i naknadno se prednaprežu čeličnim kablovima. |
|
|
Temelji vjetroturbina
|
|
Stupovi mogu biti od čelika ili prednapregnutog betona.
Kako bi se garantirala sigurnost bitno je temeljenje. Temeljenje ovisi o vlastitoj
težini, dinamičkom opterećenju vjetra i rotora te nosivosti tla. Temelji
su uobičanjno armirano betonske ploče, kružnog ili križnog tlocrtnog oblika.
|
|
|
Rad vjetroturbina
|
Vjetro turbine se montiraju na stupove na visini od 30m na više. Turbine se pokreću
snogom jetra koja se preko propelera okreće oko horizontalne osi. Svaki vjetrogenerator se
dimenzionira i dizajnira prema snagi vjetra za određeno područje.
Uobićajni vletrogeneratori se izvode za horizontalnom osi i tri lopatice. |
|
|
|
Eenergija vjetra nije dostupna kontinurano, vjetar nije
konstantan. Količina generirane energije je manja od teoretske. Faktor kapaciteta je
godišnji prinos nominalne izlazne vrijednosti u KWh podijeljen sa brojem sati u godini.
Faktor kapaciteta može biti u rasponu od 30% u obalnom području sa jakim vetrom do
oko 18% u unutrašnjosti sa manje vjetra. xxx
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vjetroelektrane
u Hrvatskoj
|
Prva
vjetroelektrana izvedena 2006. godine na lokaciji Trtar-Krtolin pokraj Šibenika, ima
snagu 12 megavata i priključena je, kao što će i naredne elektrane biti, na sustav
dalekovoda. Struja se distribuirana u HEP-ovu mrežu. Ovo područje ima oko
3000 vjetrovitih sati/god. što je više od granične vrijednosti. Isplativa je gradnja
na područjima koja imaju do 2000 vjetrovitih sati/god.
Pored tih lokacija u županiji se prostornim planom predviđa još 17 povoljnih lokacija
za podizanje vjetroelektrana. |
|
U sklopu projekta obnovljive energije Ličko-senjska županija - vjetroelektrane
u zaleđu Senja, na međi Velike Kapele i Velebita , prema projektu, ukupne
snage 42 megavata. Sastoji se od 14 vjetrogeneratora, spojena na na sustav dalekovoda
s trafostanicom. Ukupni kapacitet 42 MW. Godišnja proizvodnja el. energije 125
milijuna kWh neto.
|
|
Prema ispitivanju povoljna lokacija je visoravan na Ćićariji 34 vjetroturbine snage
80 MW te Skitača u Istri. Kako alternativni izvori energije postaju zakonom u Europi,
u Hrvatskoj je klima sve povoljnija za gradnju vjetroelektrana pa se očekuje da bi
do 2010. mogli imati šest VE koje bi proizvodile 171,6 MW struje ili 4,5 posto ukupne
instalirane snage u zemlji.
|
|
Šibensko-kninska županija - Orlica - gradnja vjetroparka
od 12 vjetrogeneratora. Tri vjetroelektrane će imati snagu od 900 KW i devet snagu
od 800 KW.-12 vjetrenjača proizvodit će snagu od 10 megavata.
|
|
|
|
|
|
Prema seminaru: OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE
|