|
Niskoenergetska gradnja
montažne kuće
|
|
|
Montažno objekti svojim
izvrsnim izolacijskim svojstvima čine optimalno rješenje kada je u pitanju niska potrošnja
energenata. Porast ekološke svijesti, porast cijene energenata i saznanje o ograničenosti
fosilnih goriva (kao i potreba za što većim smanjenjem emisije štetnih plinova u atmosferu),
u svijetu rezultira sve više izgradnjom tzv. niskoenergetskih objekata |
|
Niskoenergetski standard
|
Niskoenergetski
standard sastavni je dio montažne gradnje i u usporedbi sa klasičnom gradnjom
osigurava energetsku uštedu od
60 do 90%. Prema općeprihvaćenoj stručnoj definiciji, zahtijeva energetsku potrošnju
za
zagrijavanje prostora koja iznosi ispod 60 kWh/m2 godišnje.
Dostigne li se standard potrošnje od točno 40 kWh/m2 , takvi niskoenergetski
objekti nazivaju se „trolitrene kuće“ jer troše 3L loživog ulja po m2 te u novije
vrijeme predstavljaju standard niskoenergetskog objekta.
|
|
|
|
Pasivna kuća
|
Pasivna
kuća potroši
oko 80% manje energije u usporedbi s niskoenergetskom kućom, a u usporedbi sa klasično
građenim objektom i do 90%.
Ovo se postiže ugradnjom sustava kontrolirane ventilacije s povratkom topline, mogu
spustiti razinu potrošnje energije na 15 kWh/m2 godišnje, što je ekvivalent potrošnji
1 litre loživog ulja po m2 stambene površine. Još postoje i tzv. „nulte kuće“ koja
u potpunosti zadovoljava svoje energetske potrebe . Čak do te mjere da mogu proizvoditi
npr. višak električne energije koje mogu predati u slobodnu distribuciju električnom
mrežom. Osim smanjenja potrošnje energije, ovakvom gradnjom smanjuje se zagađenje
okoliša, emisija štetnih plinova te se odabirom ekoloških materijala za izgradnju
i izolaciju racionalizira potrošnja energenata i racionalno gospodari otpadom.
|
|
Montažna gradnja
|
Montažna gradnja kao
i klasična započinje temeljima kuće koji se izvode od betona ili betonskih blokova,
prema projektu. Zidovi se obično izvode od nosive drvene konstrukcije, obložene vatrootpornim
i vodootpornim gipsanim vlaknastim pločama sa ispunom od mineralne vune kod vanjskih
zidova uz postavljanje parne brane s unutrašnje strane. Nosivu konstrukciju čini impregnirana
drvena građa, a s vanjske strane zidovi se
oblažu stiroporom, žbukaju „samoterm“ žbukom, te završno obrađuju „sepom“. Ukupna
debljina vanjskog
zida obično je 21 cm, a pregradnog 12.5 cm. Stropna konstrukcija izvodi se od rešetkastog
nosača s podgletom od gipsanih ploča i potrebnom izolacijom,
dok je krovna konstrukcija sastavljena od rešetkastih drvenih nosača.
Sa gornje strane nosača postavlja se puna daščana oplata preko koje se postavlja ljepenka
na koju dolaze krovne štafle i krovni pokrov-crijep. Sa donje strane se postavlja
rijetka oplata na koju se postavlja PVC folija kao parna brana i mineralna vuna kao
izolacija. |
|
|
|
U zemljama Europske unije montažna gradnja koja obično podrazumijeva
niskoenergetske objekte potiče se od strane države poticajnim sredstvima, npr. Austriji
proteklih 15-tak godina porastao montažne gradnje sa 6% na 40%. U Hrvatskoj takvog
oblika subvencije još nema pa se procjenjuje da je udio montažnih kuća u obiteljskim
kućama manji od pet posto Niskoenergetska gradnja obuhvaća nekoliko bitnih stvari
koje rezultiraju energetski gotovo neovisnim objektima:
optimalnu orijentaciju unutrašnjih prostorija prema stranama svijeta
- južna strana ostakljena i otvorena, sjeverna zatvorena
- optimalna građevinska konstrukcija (trostruka toplinska izolacija stakla, - odgovarajuća
kućna tehnika (solarna priprema za dobivanje tople
vode, kontrolirana ventilacija s povratom topline, toplinska crpka i sl.)
- korištenje obnovljivih izvora energije na pasivan i aktivan način za
dobivanje tople vode i proizvodnju energije (fotonaponske ćelije) |
|
Autor: Stručni časopis HAUSBAU |
Gradnja
montažnih niskoenergetskih kuća
Niskoenergetske
montažne kuće.Cijena /m2 visoki rohbau 500 €,
cijena „ključ u ruke“ 600 €. Cijene odnose se na zid debljine 30 cm.
|